Sve što je Allah objavio u Kur´anu ima svoju ulogu, cilj i namjeru. Kur´an u svakom pogledu predstavlja mu´džizu (čudo), bilo da se radi o lingvistici, fonetici, izgovoru, skladu, harmoniji, stilskim figurama i drugim oblicima izraza.
Historija je zapisala svojevrsno priznanje jednog od prvaka plemena Kurejš, idolopoklonika Velida ibnu El-Mugire, da je rekao: „Tako mi Allaha, Kur´an posjeduje slast, on je po obimu dug, njegov govor će uvijek biti dominantan, nikada se ne može nadmašiti, sve će nadvisiti i poraziti i ovo svakako ne može reći čovjek.“
Ovo priznanje je dovoljno svjedočenje za sve one koji imaju na umu da se poigravaju Božjom knjigom radi ovosvjetskog šićara.
U ovom kontekstu Uzvišeni Allah kaže:
{و إن كنتم في ريب مما نزّلنا على عبدنا فأتوا بسورة من مثله وادعوا شهداءكم من دون الله إن كنتم صادقين،فإن لم تفعلوا و لن تفعلوا فاتقوا النار التي وقودها الناس والحجارة أُعدّت للكافرين}
„A ako sumnjate u ono što objavljujemo robu Svome, načinite vi jednu suru sličnu objavljenim njemu, pozovite i božanstva vaša, osim Allaha, ako istinu govorite. Pa ako ne učinite, a nećete učiniti, onda se čuvajte vatre za nevjernike pripremljene, čije će gorivo biti ljudi i kamenje.“(Al-Bagara, 23-24)
U ajetu se eksplicitno ukazuje na lingvističku moć Kur´ana i njegovog izražaja. To je najjače kur´ansko oružje koje je imalo za cilj da se onemogući bilo koji pokušaj idolopoklonika da se suprotstave izražajnoj moći Kur´ana. Onda Allah poziva njih da se udruže u suprotstavljanju Kur´anu. U tom kontekstu Allah kaže: „…A ako ne sastavite, a nećete nikada sastaviti…“, jer Allah je njihov Stvoritelj i najbolje zna njihove jezičke mogućnosti, onda se bojte vatre, kao kazne, koju ste zaslužili svojim postupcima, čije će gorivo biti ljudi i kamenje, pripremljeno za nevjernike.
Kao što smo to već vidjeli, Kur´an se javio kao jezička mu´džiza (čudo), s ciljem da se pokaže dominantnost Božje knjige na tom polju, imajući u vidu jezičku sposobnost Arapa koja je bila dominantna. Dolaskom Kur´ana počinje nova stranica, novi proces, počinje da se piše nova historija. Kur´an je u svakom smislu izazov, mu´džiza (čudo). Kasnije, razvojem kur´anskih znanosti, produbljuju se putevi koji olakšavaju shvatanje kur´anskih poruka, dolazi do temeljitog izučavanja kur´anskih nauka.Upravo i riječi koje se brojčano ponavljaju u Kur´anu sa istim brojem obrađivat ćemo tokom ovog istraživanja i one su produkt izučavanja kur´anskih tajni koje se ne mogu iscrpiti do Kijametskog dana.
U ovom našem istraživanju ćemo pokušati da damo ispravke pojedinih mišljenja istraživača kod ustanovljavanja brojčanih mu´džiza. Naravno, koristit ćemo se kur´anskom argumentacijom i stilističkim značenjem.
Kao na primjer, riječ dunja se ponavlja 115 puta, a Ahiret isti broj, tj. 115 puta. Što se tiče tačnosti ove brojčane mu´džize ona je ispravna. Važno je napomenuti da je otkrivač ove brojčane mudžize u svom prebrojavanju pribjegavao raznim metodama, ne gledajući jezičko značenje tih riječi. Zato smo naišli na određene probleme i pokušat ćemo da ih riješimo, koristeći se validnom argumentacijom.
- Riječ život se ponavlja 145 puta, dok se riječ smrt ponavlja isto 145 puta.
Ova konstatacija je neispravna. Riječ hajat, sa njenim izvedenim riječima koje imaju isti korijen u osnovi, ponavlja se 163 puta, a smrt sa njenim izvedenicama ponavlja se 161 put. U ovom slučaju istraživači su poklonili veliku pažnju jezičkoj strani, a zanemarili druge oblike, što svakako nije dozvoljeno u brojčanoj nadnaravnosti.
- Riječ salihat se ponavlja 167 puta, a riječ sejjiat također 167 puta.
Ova konstatacija je neispravna jer riječ salihat se ponavlja 62 puta, a sa svim izvedenim riječima 181 put. Dok se riječ sejjiat ponavlja 36 puta, a sa svim izvedenim riječima 131 put.
- Riječ melaikeh se ponavlja 88 puta, a riječ šejtan se ponavlja 88 puta.
Konstatacija je tačna, jer riječ melaikeh je spomenuta 68 puta u Kur´anu, a sa svim izvedenim riječima spomenuta je 88 puta. Takođe, riječ šejtan spomenuta u Kur´anu 68 puta, a sa svim izvedenim riječima 88.
Kada pogledamo u ovu matematičku skladnost i preciznost onda se zadivimo Kur´anu kao savršenoj Knjizi, postavljajući sebi pitanje da li je moguće da slučajnost igra bilo kakvu ulogu u moru kur´anske preciznosti?
- Riječ Džehennem sa svim svojim izvedenicama spominje se u Kur´anu 77 puta, a i riječ Džennetsa svim svojim izvedenicama spominje se 77 puta.
Ova konstatacija nije tačna, zato što se riječ Džehennem ponavlja 77 puta i nema izvedenica, a riječ Džennet se ponavlja 66 puta, a sa svim svojim izvedenicama ponavlja se u Kur´anu 147 puta. Dok se riječ nar ponavlja sa svim svojim izvedenicama 145 puta.
- Riječ Rahman se ponavlja u Kur´anu 57 puta, a riječ Rahim 114 puta, što znači dva puta više.
Ova konstatacija je neispravna zato što se riječ Rahman ponavlja u Kur´anu 57 puta, a riječRahim 115 puta.
- Riječ el-fudždžar se ponavlja u Kur´anu 3 puta, a riječ el-ebrar se ponavlja 6 puta, što znači duplo više.
Ova konstatacija svakako nije tačna. Riječ el-fudždžar se ponavlja 3 puta, a sa njenim izvedenicama 6 puta, dok se riječ el-ebrar ponavlja 6 puta, a sa njenim izvedenicama 20 puta.
- Riječ en-nur sa svojim izvedenicama spominje se 24 puta, a riječ ez-zulmetu spominje se sa svim svojim izvedenicama 24 puta.
Ova konstatacija nije ispravna, jer riječ en-nur se spominje sa svim svojim izvedenicama 49 puta, dok se riječ ez-zalam spominje sa svim svojim izvedenicama 26 puta.
- Riječ el-usru se ponavlja 12 puta, dok riječ el-jusru se ponavlja 36 puta, što znači tri puta više.
Ova konstatacija je netačna zato što se riječ el-usru sa svim svojim izvedenicama ponavlja 12 puta, dok se riječ el-jusru sa svim svojim izvedenicama ponavlja 39 puta.
- Riječ kul se ponavlja 332 puta u Kur´anu, a riječ kalu 332 puta.
Ova konstatacija je ispravna. Riječ kul znači „reci“, a riječ kalu „rekli su“, te sa identičnim brojčanim ponavljanjem ukazuje da je islam vjera dijaloga i dogovora.
- Riječ eš-šehr se ponavlja 12 puta, a u godini imamo 12 mjeseci.
Ova konstatacija je tačna, uz napomenu da moramo računati riječ mjesec jedninom i tako ćemo naći da se ova riječ spominje 12 puta, jer godina ima dvanaest mjeseci.
- Riječ el-jevm se spominje u Kur´anu 365 puta, jer godina ima 365 dana.
Ovo je tačna konstatacija, uz napomenu da riječ (jevm) računamo u jednini i tako ćemo imati broj od 365 dana, koliko i broji Sunčeva godina dana.
Imamo primjer imena Adema i Isa a.s. Ime Adema a.s. je spomenuto 25 puta u Kur´anu, dok je i ime Isa a.s. spomenuto također 25 puta. Kaže Allah u Kur´anu:{ إن مثل عيسى عند الله كمثل آدم خلقه من تراب ثم قال له كن فيكون]
„Isaov slučaj je u Allaha isti kao slučaj Ademov; od zemlje ga je stvorio, a zatim rekao: Budi!- i on bi.“ (Ali Imran, 59)
Bezbrojne su mu´džize koje svjedoče i ukazuju da je Kur´an nedostižni Allahov govor u svakom pogledu: jezičkom, pravnom, po svom skladu, izgovoru, strukturi i hronologiji teksta.
Ono što Kur´anu daje svojevrsnu težinu jeste hadis Muhammeda a.s. u kome kaže:
{و لا تنقضي عجائبه}
„Kur´anske čari (tajne i ljepote) su neiscrpne.“
Kur´an u sebi sadrži more i more tajni. Naš je zadatak da te tajne otkrivamo dokazujući da je Kur´an knjiga koja prevazilazi sve mogućnosti ljudi i džina. Upravo, Kur´an je knjiga koja vraća čovjeka čovjeku, dajući mu mjesto koje zaslužuje na Zemlji.
Ono što je svakako poruka ovog teksta jeste da se ne može svako baviti ovim jako preciznim istraživanjima bez ispunjavanja određenih uvjeta.
Svako neslijeđenje određenih uvjeta i propisa dovodi u opasnost one koji čitaju takve tekstove.
