Proucavati zivotnu teoriju i praksu Muhammeda a.s. i zivjeti u duhu njegovih uputa i preporuka, duznost je svakog muslimana i muslimanke. Bez dobrog poznavanja Hadisa nije moguće upoznati pravi smisao i suštinu islamskog ucenja, jer je Hadis najbolji tumac Kur'ana i drugi izvor islamskog Seriata.
Poznati ucenjak Muhammed b. Seirin Hadis smatra vjerom pa kaze: »Hadis Allahovog poslanika je vjera pa budite oprezni od koga prihvatate svoju vjeru«. (1) Slicne rijeci izgovorio je i poznati ashab, cetvrti halifa, zet i amidžić Muhammeda a.s. Alija b. Ebi Talib. On veli: »Pazite od koga prihvatate ovo znanje (tj. Hadis) jer je ono vjera«. (2)
U vrijeme Muhammeda a.s. poznavanje Hadisa ogledalo se u tome da neko dobro upamti i prenese drugome sve ono što vidi ili cuje od Resulullaha. Pojava brojnih apokrifnih hadisa, poslije njegove smrti, primorala je ljude koji su se bavili Hadisom, da ga temeljitije proucavaju i budu oprezni kod prihvatanja vijesti koje se pripisuju Muhammedu a.s. Oni su tada poceli da striktno vode racuna od koga će hadis primiti, kriticki se osvrtati na svakog prenosioca i detaljno ispitivati svaku rijec u
metnu hadisa. Od tada pocinje razvoj nauke o Hadisu, koja je danas prilicno opširna i prostrana. Imam Hazimi veli: »Hadiska nauka se sastoji iz stotinu i više naucnih disciplina, svaka od njih predstavlja zasebnu nauku. Kada bi covjek cijeli svoj zivot proveo u studioznom izucavanju jedne od tih disciplina ne bi ih mogao u potpunosti upoznati.« (3)
metnu hadisa. Od tada pocinje razvoj nauke o Hadisu, koja je danas prilicno opširna i prostrana. Imam Hazimi veli: »Hadiska nauka se sastoji iz stotinu i više naucnih disciplina, svaka od njih predstavlja zasebnu nauku. Kada bi covjek cijeli svoj zivot proveo u studioznom izucavanju jedne od tih disciplina ne bi ih mogao u potpunosti upoznati.« (3)
HADIS
Rijec hadis u arapskom jeziku oznacava nešto zto je postalo, što nije stalno. Po svom smislu ona je sasvim suprotna rijeci kadim. Zbog toga se za Kur'an kaze da je kadim, to znaci da je oduvijek i nije postao a za Muhammedove a.s. rijeci i djela se kaze hadis, zto znaci da su nastala i nisu oduvijek. Joz se ovaj termin upotrebljava u smislu govora. U znacenju govora upotrijebljen je u slijedećim kur'anskim ajetima…
»Pa zar ćeš ti za njima od tuge svisnuti ako oni u govor ovaj neće da povjeruju«. Kehf, 6.
»I o blagodatima svoga Gospodara kazuj«. Ed-Duha, 11.
»Pa zar ćeš ti za njima od tuge svisnuti ako oni u govor ovaj neće da povjeruju«. Kehf, 6.
»I o blagodatima svoga Gospodara kazuj«. Ed-Duha, 11.
U hadiskoj terminologiji Hadis je sve ono što je Muhammed a.s. prije ili u toku svoje poslanicke misije rekao, uradio, vidio nekoga da nešto radi pa mu to šutnjom odobrio, kao i vijesti koje govore o njegovim tjelesnim i moralnim osobinama.(4) Ovako je većina hadiskih ucenjaka definisala Hadis. Medjutim, neki hadiski ucenjaci medju kojima su El-Hermani i Tibi u Hadis ubrajaju i mišljenja ashaba i fetve tabiina. Oni su se pri tom rukovodili hadisom:
»Duzni ste slušati i pokoravati se pa makar vam naredbodavac bio abesinski rob. Zaista ko od vas bude zivio poslije mene, vidjeće velika odstupanja i razmimoilazenja. Preporucujem vam da se drzite moga sunneta i sunneta onih koji poslije mene budu slijedili ispravan put. Drzite ga se, zestoko ga se drzite«. (5)
S obzirom na definiciju hadiski ucenjaci Hadis svrstavaju u cetiri kategorije:
1. El-ehadisul-kavlijje. To su hadisi koji se odnose na Muhammedove a.s. izreke kao što su slijećezi hadisi:
Ebu Seid el-Hudri prica da je Vjerovjesnik s.a.v. rekao: »Kod vjernika se ne mogu naći dva svojstva; škrtost i loš moral«. (6)
Prica Enes da je Resullah a.s. rekao: »Prvo za što će covjek na Sudnjem danu racun polagati je namaz. Pa ukoliko mu namaz bude dobar dobra su mu i ostala djela, a ukoliko mu namaz bude loš loća su mu i ostala djela«. (7)
Prica Enes da je Resullah a.s. rekao: »Prvo za što će covjek na Sudnjem danu racun polagati je namaz. Pa ukoliko mu namaz bude dobar dobra su mu i ostala djela, a ukoliko mu namaz bude loš loća su mu i ostala djela«. (7)
Prica Ebu Hurejre da je Resullah a.s. rekao: »Kada neko od vas bude (imamio ljudima), klanjao kao imam ljudima neka bude umjeren jer medju njima ima iznemoglih, bolesnih! onih sa fiziološkim potrebama. A kada neko od vas bude klanjao po sebi neka odulji koliko zeli.« (8)
2. El-ehadisul-fi'lijje. To su hadisi koji se odnose na Muhammedove a.s. postupke kao što su npr. slijećezi hadisi:
»Aiša veli: Resulullah a.s. bi se u svakoj prilici sjećao Uzvišenog Allaha« (9)
Aiša veli: »Resulullah a.s. bi postio nafilu da bi smo pomislili neće nikada mrsiti, zatim bi mrsio da bi smo pomislili da više neće postiti« (10)
»Aiša veli: Resulullah a.s. bi se u svakoj prilici sjećao Uzvišenog Allaha« (9)
Aiša veli: »Resulullah a.s. bi postio nafilu da bi smo pomislili neće nikada mrsiti, zatim bi mrsio da bi smo pomislili da više neće postiti« (10)
3. El-ehadisut-takririjje. To su hadisi koji se odnose na ono zto je Muhammed a.s. odobrio. Naime, on bi vidio nekoga od svojih ashaba da nezto cini pa bi mu to zutnjom odobrio ili pak rijecima potvrdio. Evo nekoliko hadisa ove vrste:
Abdullah b Omer veli: »Nakon zto se vratio sa Hendeka (ahzab) Vjerovjesnik nam je rekao: »Neka niko od vas ne klanja ikindijski namaz dok ne stignemo u (pleme) Benu Kurejza. Kraj namaskog vremena je neke zadesio u putu. Pa su neki od njih rekli; nezemo ga klanjati dok ne stignemo. Neki odgovorize; mi zemo klanjati jer Vjerovjesnik ne zeli od nas to. Ovaj slucaj je spomenut Resulullahu i nije nikoga ukorio«. (11)Vjerovjesnik je rekao Muazu b. Dzebelu, pozto ga je zelio poslati u Jemen: »Kako zez postupiti ako se pred tobom pojavi problem?« Postupizu po Allahovoj knjizi — odgovori. »A ako njegovo rjezenje ne nadjez u Allahovoj knjizi?« upita Vjerovjesnik. Postupizu po Sunnetu Allahova poslanika — odgovori Muaz. »A ako njegovo rjezenje ne nadjez ni u Sunnetu Allahova poslanika ni u Allahovoj knjizi, kako zez onda postupiti?« upita Vjerovjesnik. Rijezizu ga po svom nahodjenju odgovori Muaz, a Vjerovjesnik ga potapza po grudima i rece: »Hvala Allahu koji je podario Poslaniku Njegova poslanika ono sa cim je zadovoljan Njegov poslanik«. (12)
4. Hadisi koji govore o Resullahovim tjelesnim i moralnim osobinama, kao zto su slijedezi hadisi:
»Resulullah a.s. je bio najplemenitiji covjek, a najplemenitiji je bio u ramazanu kada mu je dolazio Dzibril i poducavao ga Kuranu.«13
»Vjerovjesnik je bio najljepzi covjek po izgledu i imao je najljepzi stas. Nije bio ni previze visok a ni nizak.«14
Abdullah b Omer veli: »Nakon zto se vratio sa Hendeka (ahzab) Vjerovjesnik nam je rekao: »Neka niko od vas ne klanja ikindijski namaz dok ne stignemo u (pleme) Benu Kurejza. Kraj namaskog vremena je neke zadesio u putu. Pa su neki od njih rekli; nezemo ga klanjati dok ne stignemo. Neki odgovorize; mi zemo klanjati jer Vjerovjesnik ne zeli od nas to. Ovaj slucaj je spomenut Resulullahu i nije nikoga ukorio«. (11)Vjerovjesnik je rekao Muazu b. Dzebelu, pozto ga je zelio poslati u Jemen: »Kako zez postupiti ako se pred tobom pojavi problem?« Postupizu po Allahovoj knjizi — odgovori. »A ako njegovo rjezenje ne nadjez u Allahovoj knjizi?« upita Vjerovjesnik. Postupizu po Sunnetu Allahova poslanika — odgovori Muaz. »A ako njegovo rjezenje ne nadjez ni u Sunnetu Allahova poslanika ni u Allahovoj knjizi, kako zez onda postupiti?« upita Vjerovjesnik. Rijezizu ga po svom nahodjenju odgovori Muaz, a Vjerovjesnik ga potapza po grudima i rece: »Hvala Allahu koji je podario Poslaniku Njegova poslanika ono sa cim je zadovoljan Njegov poslanik«. (12)
4. Hadisi koji govore o Resullahovim tjelesnim i moralnim osobinama, kao zto su slijedezi hadisi:
»Resulullah a.s. je bio najplemenitiji covjek, a najplemenitiji je bio u ramazanu kada mu je dolazio Dzibril i poducavao ga Kuranu.«13
»Vjerovjesnik je bio najljepzi covjek po izgledu i imao je najljepzi stas. Nije bio ni previze visok a ni nizak.«14
SUNNET
U arapskom jeziku rijec sunnet znaci obicaj, postupak, navika, praksa. U tom smislu je upotrijebljen ovaj termin u hadisu’
»Ko u islam uvede lijep obicaj imaze za to nagradu i nagradu svih onih koji poslije njega budu postupali po tom obicaju, a njima neze biti umanjena nagrada. A ko u islamu uvede ruzan obicaj imaze za to grijeh i grijeh svih onih koji budu postupali po njemu, a njima neze biti umanjeni grijesi«.15
»Ko u islam uvede lijep obicaj imaze za to nagradu i nagradu svih onih koji poslije njega budu postupali po tom obicaju, a njima neze biti umanjena nagrada. A ko u islamu uvede ruzan obicaj imaze za to grijeh i grijeh svih onih koji budu postupali po njemu, a njima neze biti umanjeni grijesi«.15
U hadiskoj terminologiji Sunnet je ono zto i Hadis, dakle ono zto je Muhammed a.s. prije ili u toku svoje poslanicke misije rekao, uradio, zutnjom odobrio, kao i vijesti koje govore o njegovim tjelesnim i moralnim osobinama. Definicije Sunneta kod hadiskih ucenjaka se razlikuju od definicija ostalih islamskih ucenjaka. Razlog tome je razlicit prilaz Sunnetu. Hadiske ucenjake su npr. interesovale sve vijesti koje se odnose na Alejhiselama, njegove rijeci, postupke, odobrenja, nacin zivota i ponazanja i biografske osobine. Ucenjake usuli fikha su od Alejhiselama interesovale vijesti iz kojih se mogu crpiti zeriatski propisi. Zbog toga oni smatraju Sunnetom, rijeci i djela Muhammeda a.s. i ono zto je zutnjom odobrio.
Fikhski ucenjaci Sunnetu prilaze kao Resulullahovoj praksi, koja nije ni fard ni vadzib i smatraju da je Sunnet cin koji nije ni fard ni vadzib.
Svakako je definicija Sunneta kod hadiskih ucenjaka najobuhvatnija i najkompletniju i u potpunosti je identicna onome kako je Alejhiselam odredio i definisao svoju teoriju i praksu u hadisu: …(14)
Fikhski ucenjaci Sunnetu prilaze kao Resulullahovoj praksi, koja nije ni fard ni vadzib i smatraju da je Sunnet cin koji nije ni fard ni vadzib.
Svakako je definicija Sunneta kod hadiskih ucenjaka najobuhvatnija i najkompletniju i u potpunosti je identicna onome kako je Alejhiselam odredio i definisao svoju teoriju i praksu u hadisu: …(14)
»Ostavljam vam dvije stvari, ako Ih se budete pridrzavali nezete zalutati; Allahovu knjigu (Kuran) i moj Sunnet«.16
RAZLIKA IZME?�U HADISA I SUNNETA
Po mizljenju vezine islamskih ucenjaka, ne postoji nikakva razlika izmedju Hadisa i Sunneta. Hadis je zto i Sunnet, a Sunnet zto i Hadis. Neki islamski ucenjaci prave razliku izmedju ova dva termina. Po njima Hadis je Muhammedova teorija, u zto spadaju sve njegove izreke, a Sunnet je njegova praksa, ono zto je uradio ili odobrio. Medju ucenjacima koji zastupaju ovakvo mizljenje je i Abur-rahman b. Mehdi. Njega su upitali zta misli o Sufjanu Sevriji, Evzaiji i Maliku b. Enesu, a on je odgovorio: »Sufjan Sevri je imam u Hadisu, a nije imam u Sunnetu. Evzaija je imam u Sunnetu, a nije imam u Hadisu, a Malik b. Enes je imam i u Hadisu i u Sunnetu«.17
Muhammed a.s. je u vezini slucajeva i jedan i drugi termin upotrebljavao za kompletnu svoju teoriju i praksu, kao zto smo vidjeli iz prethodnog hadisa. No, kadkada je nazivao svoje rijeci hadisom, a postupke i djela sunnetom. To jasno vidimo iz slijedezih njegovih rijeci:… (15)
»Allahu moj, smiluj se mojim halifama!« Neko upita: »A ko su tvoje halife« o Allahov poslanice? A on odgovori: »To su oni koji ze poslije mene prenositi moje hadise i moj sunnet, i objaznjavati ih ljudima.«18
HABER
U arapskom jeziku haber znaci vijest. U hadiskoj nauci se upotrebljava kao sinonim Hadisa. Neki vele da se haber odnosi na rijeci ashaba i tabiina, a hadis na rijeci Muhammeda a.s. Bilo kako bilo haber ima opzenitije znacenje od hadisa i zato se kaze da je svaki hadis haber, a da svaki haber nije hadis. (19)
ESER
Rijec eser u arapskom jeziku znaci trag ili vijest. U hadiskoj nauci eser, kao strucni termin, upotrebljava se za vijesti koje se odnose na Alejhiselama, ashaba, tabiine i ostale ljude, te prema tome eser kao i haber ima opzenitije znacenje od hadisa, nema razlike medju njima. Pravnici Horosana, opet, prave razliku izmedju habera i esera pa kazu: Haber je ono zto se prenosi od Resulullaha a.s. a eser od ashaba i tabiina.«20
HADISI-KUDSI
Ranije smo rekli da rijec hadis znaci govor, a rijec kuds znaci svet. Prema tome hadisi-kudsi u arapskom jeziku znaci sveti govor. U hadiskoj nauci hadisi-kudsijama nazivaju se oni hadisi ili vijesti koje Muhammed a.s. pripisuje Uzvizenom Allahu da ih je Sveviznji Allah izgovorio a on ih samo doslovno prenosi. Ova vrsta hadisa zove se joz i eha-disul-ilahijje ili ehadisur-rebbanijje. Njih mozemo razlikovati po tome zto je u njima naglazeno da su to rijeci Sveviznjeg Allaha dz. z. i to obicno rijecimakalellahu, ili fi ma jervi an rabbihi subhanehu ve teala. Da bi nam ta razlika bila uocljivija navezzemo nekoliko hadisi-kudsija…. (16)
»Ebu Hurejre veli da je Vjerovjesnik rekao: Uzvizeni Allah dz.z. veli: »Ako moj rob zazeli susret sa mnom i ja zazelim susret s njim, ako prezire susret sa mnom i ja prezirem susret s njim«.21 …(17)
»Ebu Katade prenosi od Resulullaha a.s. ono zto on prenosi od svog Uzvizenog Gospodara da je rekao: »Tvojim sljedbenicima sam stavio u duznost pet namaza, i stavio sebi u obavezu da one koji ih budu redovno obavljali u propisano vrijeme uvedem u dzennet. Prema onima koji ne budu vodili racuna o namazu, nemam takve obaveze«. (22) …(18)
Prica Ebu Hurejre pa kaze: »Resulullah nam je prenio od Uzvizenog Allaha da je rekao: Ako moj rob naumi uraditi neko dobro djelo pa ga ne uradi upisazu mu (za to) sevab, a ako ga uradi upisazu mu deset do stotinu sevaba. A ako naumi da uradi neko loze djelo pa ga ne uradi, za to mu nezu upisati grijeh, a ako ga uradi upisazu mu samo jedan grijeh«. (23)Ovo su najvazniji termini koji se upotrebljavaju u smislu tradicije Allahova poslanika. Postoje joz neki strucni termini koji su istina najcezze vezani za odredjene momente iz Resulullahova zivota, kao zto su njegov licni opis, njegovo ponazanje u privatnom zivotu, pohodi i ratovi koje je vodio, i si. Od strucnih termina koji se upotrebljavaju u ovom smislu su sire i ez-zemail-ul-muhammedijje. Ova dva termina ne obuhvataju kompletnu teoriju i praksu Muhammeda a.s. zato se i ne smatraju hadiskim terminima. Oni imaju cisto istorijski karakter, a sadrzani su u definiciji Hadisa, Sunneta i ostalih strucnih hadiskih termina koji imaju opzenitiji smisao.
[polldaddy poll=6841122]
BILJESKE
1. Muhammed ib Ali el-Farisi el-Herevi, »Dzevahirul-usul fi ilmi hadisir-Resul”str. 5
2. Isti izvor str. 5 u fus-noti
3.Dr Muhammed Udzadz, el-Hatib, »Usul-hadisi« str. 11
4.Nuruddin Itr »Menhedzun-nakdi fi ulumil-hadisi« str. 19
5. Ebud Davud u Sunenu od Arbad bi Sarije.
6. Buharija u djelu »Edebul-mufred« i Tirmizija u Sunenu.
7. Taberanija u »Mu'dzemul-vesitu«. Po mizljenju Sujutije ovaj hadis je hasen
8 Buharija i Muslimu
9. Muslim, Ebud Davud, Tirmizija i Ibn Madze.
10. Buharija i Muslim.
11. Buharija i Muslim.
12. Ebu Davud u Sunenu od nekoliko ashaba.
13. Buharija i Muslim od h. Aize.
14. Buharija i Muslimu od Berraa bi Aziba.
15. Muslim
16. Malik u Muvettau od Ebi Hurejre.
17. Dr Muhammed Udzadz-el-Hatib, »Usulu-hadisi« str 25.
18. Taberanija i El-Hatib El-Bagdadi; pogledaj casopis: -Rabitatul-alte-mil-islami«; novembar 1981. g. prvi broj.
19. Vidi: »Usulul-hadisi« str. 28
20. Isti izvor.
21. Buharija i Neseija.
22. Ibn Madze.
23.Buharija i Muslim.
